Poresko oporezivanje preduzeća u Luksemburgu: Ključne činjenice i brojevi

Luksemburg je mala, ali ekonomski uticajna zemlja koja se nalazi u srcu Evrope. Poznata po svojem snažnom finansijskom sektoru i poslovno prijateljskom okruženju, Luksemburg pruža nekoliko strateških prednosti za kompanije koje žele uspostaviti prisustvo u Evropi. Ovaj članak pruža pregled ključnih činjenica i podataka o korporativnom oporezivanju u Luksemburgu.

Korporativni porez na dobit (CIT)

Korporativni porez na dobit u Luksemburgu se naplaćuje kompanijama na nacionalnom i lokalnom nivou. Za 2023. godinu, opšta stopa CIT-a postavljena je na 17%. Kada se kombinuje sa solidarnim doprinosom i komunalnim porezom na poslovanje, efektivna ukupna poreska stopa može varirati između 24,94% i 26,54%, u zavisnosti od konkretne lokacije poslovanja.

Porez na neto imovinu (NWT)

Luksemburg naplaćuje porez na neto imovinu kompanijama, obračunat po stopi od 0,5% na neto imovinu do 500 miliona evra, i 0,05% na iznos koji prelazi ovaj prag. NWT je godišnji porez, koji podržava stabilne prihode za zemlju, dok podstiče racionalno upravljanje imovinom od strane kompanija.

Porez na dodatu vrednost (VAT)

Luksemburg je uveo sistem višestrukih stopa PDV-a. Standardna stopa PDV-a iznosi 17%, što je jedna od najnižih u Evropskoj uniji. Snižene stope od 3%, 8% i 14% primenjuju se na određenu robu i usluge, uključujući svakodnevne potrepštine, ugostiteljstvo i nekretnine kako bi se promovisale ekonomske aktivnosti u vitalnim sektorima.

Poreske olakšice i izuzeća

Da bi privukao strane direktne investicije, Luksemburg pruža različite poreske olakšice i izuzeća:

– **IP Režim**: Pod luksemburškim režimom intelektualne svojine (IP), prihodi koji proističu iz kvalifikovane IP imovine poput patenata i autorskih softvera mogu koristiti od oslobađanja od 80% od neto prihoda i potpuno oslobađanje od poreza na neto imovinu.

– **Izuzetak Matično-Podružnica**: Dividende primljene od kvalifikovanih podružnica mogu biti oslobođene od CIT-a i NWT-a, što promoviše redistribuciju dobiti unutar grupe bez preteranih poreskih opterećenja.

– **Poreski krediti za investicije**: Kompanije mogu koristiti poreske kredite za investicije kako bi podstakle tehnološke napretke i održive prakse. Ovi krediti se mogu koristiti za investicije u nove materijale i softver.

Pravila o cenama transfera

Luksemburg se strogo pridržava smernica OECD-a o cenama transfera. Kompanije moraju obezbediti da se transakcije sa povezanim licima obavljaju po tržišnim uslovima kako bi se sprečilo urušavanje poreske osnovice. Pravilna dokumentacija i usaglašenost sa izveštavanjem su ključne kako bi se izbegle poreske kazne.

Pred-ugovori o porezu (ATAs)

Poreska uprava u Luksemburgu obezbeđuje predugovore o porezu, nudeći kompanijama jasnoću i predvidljivost u poreskim pitanjima. Dogovaranjem metodologija za prethodno izračunavanje oporezivog prihoda, poslovanja mogu umanjiti poreske rizike i osigurati usaglašenost.

Dvostruki poreski sporazumi (DTTs)

Luksemburg ima obimnu mrežu dvostrukih poreskih sporazuma sa preko 80 zemalja, što olakšava međunarodna trgovina i investicije. Ovi sporazumi pomažu u sprečavanju dvostrukog oporezivanja, smanjenju poreza na dobit na prekogranične plaćanja i unapređenju saradnje i transparentnosti u poreskim pitanjima.

Ekonomska sredina

Strategijski položaj Luksemburga, politička stabilnost i visoko kvalifikovana višejezična radna snaga čine ga idealnim centrom za kompanije koje ciljaju evropsko tržište. Zemlja konstantno visoko rangira na globalnim ekonomskim indeksima po konkurentnosti, olakšanoj poslovnoj klimi i inovacijama.

Zaključak

Korporativno poresko okruženje u Luksemburgu karakterišu konkurentne stope, obimna mreža poreskih sporazuma i sveobuhvatne olakšice za kompanije. Ove karakteristike, zajedno sa povoljnom ekonomskom klimom, jačaju poziciju Luksemburga kao vodeće destinacije za međunarodne korporacije koje žele optimizirati svoje poslovanje u Evropi.

Ovde su neki predloženi povezani linkovi o Korporativnom Oporezivanju u Luksemburgu:

EY
PWC
KPMG
Deloitte
BDO
Tax Justice Network
Evropska Unija
Međunarodni monetarni fond (IMF)
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)