Poduzetništvo u Totalitarnoj Državi: Poslovanje u Sjevernoj Koreji

Sjeverna Koreja, službeno poznata kao Demokratska Narodna Republika Koreja (DNRK), predstavlja jedinstveno i kompleksno okruženje za poduzetništvo zbog svojeg strogo autoritarnog režima i centralno planirane ekonomije. Unatoč tim izazovima, oblik polu-legalnog poduzetništva pojavio se tijekom godina, odražavajući snalažljivost i otpornost sjevernokorejskog naroda.

Ekonomska slika Sjeverne Koreje

Ekonomska slika Sjeverne Koreje obilježena je državnim vlasništvom svih industrija, kolektiviziranom poljoprivredom te centraliziranim planskim sustavom. Vlada vrši znatan nadzor nad ekonomskim aktivnostima, uključujući distribuciju, proizvodnju te zapošljavanje. Osobni prihodi i nakupljanje bogatstva su ograničeni od strane države, a privatno vlasništvo je praktički nepostojeće.

Desetljećima je zemlja suočena s teškim ekonomskim poteškoćama, uključujući gladi, međunarodne sankcije i kronične nestašice resursa. Unatoč tim ekonomskim borbama, ipak su se razvili neformalni tržišta i poduzetničke aktivnosti dok građani prilagođavaju kako bi preživjeli.

Nastanak Jangmadanga: Neformalna tržišta

**Jangmadang**, ili crna tržišta, počela su cvjetati tijekom 1990-ih tijekom razdoblja razornih gladi poznate kao “Težak Marš”. Budući da državne kvote nisu bile dovoljne za zadovoljavanje potreba ljudi, ta tržišta postala su ključna za preživljavanje. Tijekom vremena su evoluirala u polu-tolerirane prostore gdje su sjevernokorejci mogli trgovati robom i uslugama, nadopunjujući službenu ekonomiju.

Jangmadang tržišta nude razne svakodnevne potrepštine, od hrane i odjeće do elektronike i kućanskih predmeta. Prodavači nabavljaju robu na različite načine, uključujući šverc iz Kine, lokalnu proizvodnju ili metode razmjene. Unatoč radu u pravnoj sivoj zoni, ta tržišta su postala sastavni dio sjevernokorejskog ekonomskog života, a čak su i neki državni dužnosnici suučesnici u njihovom funkcioniranju.

Poduzetničke aktivnosti unutar ograničenja

Poduzetništvo u Sjevernoj Koreji postoji prvenstveno u neformalnoj ekonomiji, gdje pojedinci i obitelji vode male poslove kako bi zadovoljili lokalnu potražnju. Primjeri uključuju:

1. **Prodavači na ulici**: Prodaja hrane, grickalica i osnovnih potrepština.

2. **Prijevozne usluge**: Ponuda vožnje biciklom ili motociklom u suprotnosti s strožim državnim propisima.

3. **Male radionice**: Proizvodnja proizvoda poput odjeće, cipela i dodataka.

4. **Usluge**: Neformalno podučavanje, usluge ljepote i popravci.

**Rizik i nagrada**: Iako poduzetničke aktivnosti mogu pružiti bitan prihod, dolaze s velikim rizicima. Sjevernokorejska vlada strogo nadzire i kontrolira ekonomske aktivnosti. Poduzetnici riskiraju kazne, oduzimanje robe, zatvaranje ili nešto gore ako ih uhvate u neovlaštenim poslovnim aktivnostima. Međutim, potencijalna nagrada – stabilniji i prosperitetniji život – potiče mnoge da iskoriste te prilike.

Stavovi vlade i napori za legalizaciju

Posljednjih godina došlo je do blagog pomaka u stajalištima vlade prema tržišnim aktivnostima. Prepoznajući nužnost tih tržišta za ekonomsku stabilnost i društveni poredak, režim je dopustio ograničenu legalizaciju i regulaciju. Primjerice, određena područja su označena za tržišne aktivnosti, a neka tržišta sada djeluju službeno uz plaćanje najma i poreza prodavača lokalnim vlastima.

Osim toga, vlada je pokrenula niz ekonomskih reformi koje su naznačile poticanje privatnih poduzetničkih nastojanja. **Posebne ekonomske zone (PEZ)**, poput Kaesong industrijske regije i Rason ekonomske i trgovinske zone, uspostavljene su kako bi privukle strana ulaganja i razvoj. Međutim, politička nestabilnost i stroge mjere kontrole često podrivaju njihovu učinkovitost.

Strana ulaganja i partnerstva

Napori Sjeverne Koreje za privlačenjem stranih ulaganja naišli su na miješani uspjeh zbog međunarodnih sankcija i geopolitičkih napetosti. Ipak, neki strani poslovi, posebice iz Kine i Rusije, sudjelovali su u zajedničkim poduzimanjima u sektorima poput rudarstva, tekstila i infrastrukture.

Strani poduzetnici i tvrtke moraju navigirati opasnim krajolikom karakteriziran strogim propisima, nedostatkom transparentnosti i potencijalnim političkim posljedicama. Vlada se još uvijek obvezuje na zaštitu stranih ulaganja i održavanje stabilnih poslovnih praksi ostaje neizvjesna.

Zaključak

Poduzetništvo u Sjevernoj Koreji je dokaz ljudske otpornosti i prilagodljivosti pred ekstremnom nevoljom. Iako čvrsta kontrola države i autoritarna politika stvaraju značajne izazove, uspon neformalnih tržišta i polu-legalnih poslovnih aktivnosti ističu snalažljivost sjevernokorejskog naroda. Dok se međunarodne dinamike mijenjaju i režim potencijalno istražuje daljnje ekonomske reforme, slika sjevernokorejskog poduzetništva će se nesumnjivo nastaviti transformirati, nudeći nove prilike i izazove za njegove građane i strane investitore.

Predložene poveznice o poduzetništvu u totalitarnoj državi: Poslovanje Sjeverne Koreje:

1. BBC
2. CNN
3. The Economist
4. Financial Times
5. NPR
6. Reuters
7. VOA News
8. Brookings Institution
9. Forbes
10. The Wall Street Journal