Kazahstan, najveća kopnena zemlja na svijetu i deveta po veličini općenito, ponosi se raznolikim i brzo rastućim gospodarstvom potpomognutim značajnim prirodnim resursima. Zemlja je bogata naftom, prirodnim plinom, mineralima i metalima. Pravni sustav Kazahstana igra ključnu ulogu u oblikovanju ekonomskog okruženja zemlje i privlačenju stranih ulaganja.
**Pregled pravnog sustava**
Kazahstan djeluje pod civilnim pravnim sustavom koji ima korijene u rimskoj pravnoj tradiciji i nalikuje pravnim strukturama koje se mogu naći u mnogim europskim zemljama. Ustav Kazahstana, usvojen 30. kolovoza 1995. godine, pruža temelje pravnog okvira zemlje. On jamči temeljna prava i slobode, uspostavlja podjelu vlasti i oblikuje upravnu strukturu države.
**Sudstvo**
Sudstvo Kazahstana sastoji se od tri glavne razine: lokalni sudovi, regionalni (ili oblastni) sudovi i Vrhovni sud. Dodatno, postoji i Ustavno vijeće koje osigurava da zakoni i legislativni akti budu u skladu s Ustavom. Suci se imenuju od strane predsjednika i Senata, naglašavajući ključnu ulogu sudstva u održavanju pravnog poretka i zaštiti individualnih prava.
**Pravne reforme i modernizacija**
Kazahstan je proveo značajne pravne reforme, posebno od sticanja neovisnosti od Sovjetskog Saveza 1991. godine. Te reforme ciljaju na različita područja poput trgovačkog prava, zaštite investitora i neovisnosti sudstva kako bi stvorile poslovno prijateljsko okruženje. Na primjer, izmjene Građanskog zakonika i uvođenje Poduzetničkog zakonika olakšali su poslovne operacije i poboljšali jasnoću komercijalnih transakcija.
**Poslovno i investicijsko pravo**
Zakonodavstvo Kazahstana posebno je usmjereno na poticanje povoljnog okruženja za poslovanje i ulaganja. Zakon o investicijama definira zaštitu koju stranim investitorima pruža, uključujući jamstva za prava na imovinu i repatrijaciju profita. Posebne ekonomske zone nude porezne poticaje i pojednostavljene upravne postupke, dodatno privlačeći međunarodno poslovanje.
Osim toga, zemlja ima koristi od bilateralnih i multilateralnih trgovinskih sporazuma, poput Euroazijske gospodarske unije (EEUU), koji poboljšava trgovinsku povezanost s susjednim Rusijom, Bjelorusijom, Armenijom i Kirgistanom.