Zaljevski države Zaljevskoga suradničkoga vijeća (GCC), koje čine Kuvajt, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Katar, Bahrein i Oman, prepoznate su globalno po svojem jedinstvenom pristupu oporezivanju i ekonomskim politikama. Od ovih zemalja, porezne politike Kuvajta se ističu zbog svoje posebne strukture. Ovaj članak pruža dubinsku usporedbu poreznih politika Kuvajta s onima njegovih GCC kolega, prikazujući kako jedinstvene značajke tako i zajedničke trendove.
Pregled kuvajtske ekonomije i poslovnog okruženja
Kuvajt je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu po glavi stanovnika, zahvaljujući svojim značajnim rezervama nafte. Otkriće nafte sredinom 20. stoljeća pretvorilo je Kuvajt u visokodohodovnu ekonomiju s značajnim sustavom socijalne skrbi. Vlada pruža niz pogodnosti svojim građanima, uključujući besplatno zdravstvo, obrazovanje i subvencije na različite robe.
Poslovno okruženje u Kuvajtu je povoljno, s značajnim prilikama u naftnom i ne-naftnom sektoru. Zemlja je postupno diverzificirala svoje gospodarstvo, promovirajući sektore poput financija, nekretnina i građevinarstvo. Unatoč svojem bogatstvu, porezne politike Kuvajta dizajnirane su kako bi privukle strana ulaganja i potaknule gospodarski rast.
Kuvajtske porezne politike
Kuvajt ne naplaćuje porez na osobni dohodak građana, bili oni Kuvajćani ili strani državljani. Korporativni porez u Kuvajtu uglavnom je usmjeren prema stranim tvrtkama. Ne-Kuvajćanski dioničari u Kuvajtskim korporacijama plaćaju poreznu stopu od 15% na dobit. Pored toga, tvrtke koje se bave eksploatacijom prirodnih resursa podliježu posebnim poreznim stopama.
Porez na dodanu vrijednost (PDV) trenutno nije implementiran u Kuvajtu, iako su vođeni razgovori o njegovom uvođenju u budućnosti. Kuvajt također ne nameće poreze na bogatstvo, kapitalne dobitke ili naslijeđe.