Otkako je uveden krajem 2012., Abenomics, ekonomska politika nazvana po tadašnjem premijeru Shinzo Abeu, značajno je utjecala na japanske tvrtke. Politika se temelji na onome što se često naziva “tri strijele”: agresivno monetarno popuštanje, fiskalni poticaj i strukturne reforme. Ti se elementi nastoje potresti Japan iz dugotrajnog razdoblja stagnacije i deflacije, istovremeno povećavajući globalnu konkurentnost njegovih tvrtki.
Ekonomska pozadina Japana
Japan, treća najveća svjetska ekonomija prema nominalnom BDP-u, obiluje visokom razinom tehnološke naprednosti i snažnim naglaskom na kvalitetu i inovacije. Međutim, više od dva desetljeća prije ere Abenomicsa, Japan je bio suočen s ekonomskom stagnacijom obilježenom deflacijom i tromim rastom. To razdoblje, poznato kao “izgubljeno desetljeće”, vidjelo je mnoge japanske tvrtke koje su se borile s brojnim izazovima, uključujući starenje stanovništva, padajuću unutarnju potražnju i žestoku međunarodnu konkurenciju.
Prva Strijela: Agresivno Monetarno Popuštanje
Prva strijela Abenomicsa bila je agresivna monetarna olakšica, koju je uglavnom provodila Japanska banka (BOJ). Kupnjom ogromnih količina državnih obveznica i drugih sredstava, BOJ je ciljao preplaviti tržište likvidnošću i prekinuti deflaciju. Za japanske tvrtke to je značilo povijesno niske kamatne stope, što je učinilo zaduživanje privlačnijim. Pritok jeftinog kapitala omogućio je tvrtkama ulaganje u nove tehnologije, infrastrukturu i inicijative za proširenje. Osim toga, opuštenija monetarna politika dovela je do deprecijacije jena, pružajući japanskim izvoznicima konkurentnu prednost na globalnim tržištima.
Druga Strijela: Fiskalni Poticaj
Druga strijela uključivala je značajan fiskalni poticaj. Vlada je provodila razne projekte javnih radova, uključujući razvoj infrastrukture, kako bi potakla gospodarsku aktivnost. Za tvrtke to je značilo povećane mogućnosti za ugovore i prodaju povezanu s državnim troškovima. Projekti infrastrukture velikih razmjera doprinijeli su rastu sektora poput građevinarstva, inženjeringa i proizvodnje, što je neizravno koristilo širokom rasponu dobavljača i podizvođača.
Treća Strijela: Strukturne Reforme
Treća i možda najkritičnija strijela bile su strukturne reforme osmišljene za poboljšanje dugoročnog potencijala rasta Japana. To su uključivalo mjere za poboljšanje fleksibilnosti tržišta rada, promoviranje sudjelovanja žena na tržištu rada, poticanje inovacija i privlačenje stranih ulaganja. Za mnoge tvrtke, ove su reforme predstavljale i prilike i izazove. Tvrtkama je bilo poticano inoviranje i prilagođavanje korporativnih strategija kako bi imale koristi od dinamičnije restrukturirane ekonomije. Osim toga, poticaji za istraživanje i razvoj pomogli su poticanju tehnoloških napretka, posebno u sektorima robotike, automobilske tehnologije i farmaceutike.
Utjecaj na MSP-ove i Startupe
Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i startupi također su osjetili utjecaj Abenomicsa. Programi vlade usmjereni na olakšavanje pristupa kreditima i pružanje potpore inovacijama i međunarodnom proširenju igrali su ključne uloge za ta poduzeća. Startupi u sektorima poput IT-a, biotehnologije i obnovljive energije pronašli su nove putove za rast, koristeći se vladinim potporama i poticajima. Međutim, neka su MSP-ovi imala problema s brzim promjenama i potrebom prilagodbe konkurentnijim i tehnološki vođenim tržišnim okruženjima.
Izazovi i Kritike
Unatoč tim pozitivnim utjecajima, Abenomics nije prošao bez kritika. Na primjer, politika agresivnog monetarnog popuštanja izazvala je brige zbog rastućeg javnog duga i održivosti intervencija vlade. Neki kritičari tvrde da su, iako su se velike tvrtke i izvoznici značajno koristili, pozitivni učinci nisu dovoljno dospijevali do manjih tvrtki i šire populacije. Strukturne reforme nailazile su na otpor, pogotovo u tradicionalnim industrijama i sektorima s ukorijenjenim praksama.
Zaključak
Općenito, utjecaj Abenomicsa na japanske tvrtke bio je višeslojan. Iako je pružio potrebni poticaj i pripomogao pozicioniranju mnogih tvrtki povoljnije na globalnoj pozornici, izazov ostvarenja održivog, inkluzivnog rasta ostaje. Dok Japan nastavlja prolaziti svoj ekonomski put, naučene lekcije iz Abenomicsa sigurno će odigrati ključnu ulogu u oblikovanju budućih politika i korporativnih strategija.