Povijest oporezivanja u Palestini odražava raznoliki i složeni politički krajolik regije, bogatu povijesnu baštinu te socijalno-ekonomske izazove s kojima se tijekom vremena suočavala. Ovaj članak istražuje razvoj i transformaciju poreskog sustava u Palestini, od drevnih vremena do modernog doba.
Drevna i Srednjovjekovna razdoblja
Oporezivanje u Palestini datira iz drevnih vremena. Tijekom vremena Kanaanaca, Hebreja i Rimljana, porezi su se prikupljali na različite načine, prvenstveno za financiranje javne infrastrukture, vjerskih institucija i vojnih troškova. Hebreji su nametali desetine, oblik poreza kojim su se podržavali levitski svećenici i usluge u hramu. Rimsko Carstvo, poznato po sofisticiranim poreskim sustavima, primijenilo je poreze na imovinu i glave, što je imalo duboke posljedice na socio-ekonomske uvjete lokalnog stanovništva.
Pod islamskim kalifatima, počevši s Umajjadskim kalifatom u 7. stoljeću, uspostavljen je strukturiraniji sustav oporezivanja. Islamski vladari uveli su nekoliko poreza, poput **Zakata** (oblik dobrotvornih darova), **Džizje** (porez koji se plaćao na ne-muslimane) i **Haradža** (porez na zemlju na poljoprivredne proizvode). Ti porezi nisu služili samo ekonomskim svrhama, već su imali i vjerske i društvene funkcije.
Osmanska vlast
Osmansko Carstvo, koje je vladalo Palestinom od ranog 16. stoljeća do Prvog svjetskog rata, imalo je sveobuhvatan porezni sustav. Osmanski poreski aparat uključivao je niz poreza, poput **’Ošura** (desetina na poljoprivredne proizvode), **džizje** (porez na glavu ne-muslimana) i **Avareza** (izvanredni porez za vojne potrebe). Osmanska porezna politika snažno je bila pod utjecajem feudalnog sustava, gdje je bilo uobičajeno da se porezi prepuste privatnicima. Lokalni porezni privatnici ili **mültezimi** bili su odgovorni za prikupljanje poreza i često su imali široke ovlasti, što je ponekad dovodilo do iskorištavanja i korupcije.
Britanski mandat i Arapsko-izraelski rat 1948.
Nakon Prvog svjetskog rata, Britanci su preuzeli kontrolu nad Palestinom pod mandatom Saveza naroda. Tijekom razdoblja britanskog mandata (1920.–1948.), poreski sustav prošao je kroz modernizaciju i restrukturiranje. Britanci su uveli različite nove poreze, uključujući porez na dohodak i carinske pristojbe. Također su poboljšali administrativne mehanizme za prikupljanje poreza s ciljem stvaranja učinkovitijeg i pravednijeg sustava. Međutim, regionalni sukobi i politička nestabilnost često su ometali učinkovitu provedbu tih poreskih politika.
Arapsko-izraelski rat 1948. donio je značajne promjene u regiji. Uspostava Države Izrael rezultirala je raseljavanjem velikog dijela palestinskog stanovništva i podjelom palestinskih teritorija. To je razdoblje obilježilo prekid tradicionalnih poreskih sustava i početak novih fiskalnih izazova.
Moderno Doba i Palestinska uprava
Nakon Osimskih sporazuma 1990-ih, osnovana je Palestinska uprava (PU) koja upravlja dijelovima Zapadne obale i Pojasa Gaze. PU je od tada razvila vlastite poreske politike radi generiranja prihoda i podrške svojim administrativnim i socijalnim uslugama. Palestinski porezni sustav obuhvaća porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost (PDV), porez na imovinu i carinske pristojbe.
Stope poreza na dohodak u Palestini su progresivne, s stopama varijabilnim prema dohodovnim razredima. PDV je značajna izvor prihoda, postavljen na standardnu stopu od 16%. Porezi na imovinu prvenstveno su komunalni porezi i variraju ovisno o regiji. PU ulaže napore u unapređenje poštivanja poreznih propisa i poboljšanje administracije poreza, iako se suočava s izazovima vezanim uz političku nestabilnost, ograničena ekonomska sredstva i izraelsku okupaciju regije.
Izazovi i Izgledi
Evolutivnost oporezivanja u Palestini isprepletena je s kompleksnom političkom poviješću regije i trajnim sukobima. Mogućnost PU da provede učinkovite porezne politike ograničena je nekoliko čimbenika, uključujući ograničen pristup resursima, ovisnost o vanjskoj pomoći i ekonomsku ovisnost o Izraelu. Nadalje, podjela između Zapadne obale i Pojasa Gaze stvara dodatne administrativne i fiskalne izazove.
Unatoč tim teškoćama, PU nastavlja raditi na jačanju svoje fiskalne sposobnosti i postizanju ekonomske održivosti. Napori u modernizaciji poreskog sustava, poboljšanju prikupljanja prihoda i smanjenju ovisnosti o vanjskoj pomoći su ključni za budući razvoj Palestine.
Zaključak
Povijest i evolucija oporezivanja u Palestini svjedoče o trajnoj otpornosti i prilagodljivosti regije pred promjenjivim političkim, socijalnim i ekonomskim uvjetima. Razumijevanje ove povijesti pruža vrijedne uvide u trenutačne izazove i buduće izglede palestinskog poreskog sustava. Dok Palestine nastavlja snalaženje u kompleksnom krajoliku, uloga oporezivanja ostat će ključna u oblikovanju njezinog socio-ekonomskog razvoja.
Ovdje su neki predloženi povezani linkovi o povijesti i evoluciji poreznog sustava u Palestini:
– Institut za palestinske studije
– Palestinski kronika
– PASSIA (Palestinsko akademsko društvo za proučavanje međunarodnih odnosa)
– Al-Haq
– Palestinski monitor